OTT PLATFORMA – PRAVNI OKVIR

Jusufović & Partners > Vesti > OTT PLATFORMA – PRAVNI OKVIR

OTT PLATFORMA – PRAVNI OKVIR

(rad striming servisa – Netflix, Amazon, Youtube, RTS planeta, SBB digitalna televizija…)

 

OTT (Over–the–top) platforma?

OTT je jedna od platformi koja se najviše razvila na globalnom nivou, a koja zapravo predstavlja pružanje usluga putem otvorenog interneta (mreže elektronske komunikacije), gde pružalac usluga svojim korisnicima omogućava pristup raznovrsnim sadržajima, a jedino što je korisnicima potrebno da pristupe ovim sadržajima jeste internet i najčešće određena mesečna pretplata.

U današnje vreme Milenijalac nema više vremena da sedi ispred televizora i čeka jutarnji dnevnik, a da nakon posla pomno prati televizijske kanale, pa se iz tih razloga korisnicima pruža mogućnost da sami biraju kada, gde i šta od mnogobrojnog sadržaja žele da prate putem internet platforme. Pritom korisniku je na raspolaganju sadržaj koji se trenutno emituje, kao i sadržaj emisija, programa, serija, filmova i drugih emisija koje su se ranije emitovale, ili reemitovale.

Neke od najpoznatijih platformi, koje nude medijski sadržaj ovog tipa, jesu Netflix, Amazon, Youtube i Apple. S druge strane, kada je u pitanju OTT platforma u Srbiji, ona se takođe razvija, ali ne u toj meri kao u inostranstvu, a neke od najpoznatijih jesu svakako SBB televizija, koja putem D3i i EON platforme pruža mogućnost svima onima, koji nemaju SBB infrastrukturu, a pritom se nalaze u nekom delu naše zemlje, da prate svoje omiljene programe putem interneta, kao i RTS Planeta, gde gledaoci mogu da gledaju program unazad.

Ono što je najzanimljivije u celoj ovoj priči jeste zapravo pravni okvir ovakvih platformi, odnosno, kojim propisima i na koji način je regulisano postojanje i poslovanje ovakvih platformi, te kakve su njihove pravne obaveze, pa i sankcije koje bi mogle da ih terete u slučaju nepoštovanja zakonom propisanih odredbi.

Naime, počevši najpre od Zakona o elektronskim medijima članom 4 definisano je sledeće:

11) audio-vizuelna medijska usluga na zahtev (nelinearna audio-vizuelna medijska usluga) je usluga koju pružalac audio-vizuelne medijske usluge obezbeđuje radi praćenja programa u periodu, koji odabere korisnik, na svoj zahtev, na osnovu kataloga programa, čiji izbor i organizaciju vrši pružalac“

U skladu sa tim bismo mogli da zaključimo da je to nešto najbliže definiciji OTT platforme u Republici Srbiji, budući da sam zakon ne prepoznaje pojam OTT platforma. S tim u vezi, imajući u vidu da se medijski sadržaj krajnjim korisnicima čini dostupnim putem mreže elektronske komunikacije, postavlja se pitanje, koji su to regulatorni uslovi koji moraju biti ispunjeni za dobijanje dozvole od REM – a (Regulatorno telo za elektronske medije), za pružanje ovakvih usluga od strane Pružalaca medijskog sadržaja.

Naime, u članu 74 Zakona o elektronskim medijima propisano je da Pružalac, koji medijske usluge pruža isključivo putem globalne informatičke mreže (Web casting, live streaming i dr.), može to činiti bez prethodno pribavljenog odobrenja, odnosno dozvole, uz obavezu upisa u Registar medijskih usluga kod Regulatora. S druge strane, članom 75 Zakona o elektronskim medijima predviđa da je Pružalac mora prethodno obratiti REM – u, a u cilju dobijanja dozvole, odn. odobrenja za pružanje ovakvih usluga. Iz ovoga sledi da se uslovi, koje pružaoci usluga putem internet platforme treba da ispune, zapravo svode na zakonski minimum.

U našoj daljoj pravnoj analizi OTT Platforme, ističemo da je ovakav vid javnog saopštavanja autorskih dela, ili predmeta srodnih prava, kao što su filmovi, muzika, ili emisije, izričito regulisan zakonom, ne samo kod nas, već i u inostranstvu. U vezi sa tim sledi da sami autori, na globalnom nivou, mogu zabraniti, ili dozvoliti iskorišćavanje njihovih dela na OTT platformi, u skladu sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima, koji u članu 30 predviđa da Autor ima isključivo pravo da drugome zabrani ili dozvoli javno saopštavanje dela, uključujući činjenje dela dostupnim javnosti žičnim ili bežičnim putem na način koji omogućuje pojedincu individualni pristup delu sa mesta i u vreme koje on odabere, a koji dalje u članu 29 definiše da Autor, odnosno nosilac autorskog prava ima isključivo pravo da dozvoli ili zabrani reemitovanje i kablovsko reemitovanje svog autorskog dela.

Posledice razvoja OTT platforme, u svetu, pa i kod nas, dovele su do toga da je došlo do sve većeg korišćenja dela, koja su zaštićena autorskim i srodnim pravima, kao što su muzika, filmovi, serije, emisije, što je za posledicu posredno uticalo i na razvoj privrednih subjekata, koji nisu nosioci autorskih i srodnih prava, a koji su nephodni za nesmetano funkcionisanje i pružanje medijskih usluga, kao što su emiteri, web-casteri, kablovski operateri i dr., jer su na taj način uspeli da uveliko prošire ponudu usluga, koje nude svojim postojećim korisnicima, te da samim tim privuku i nove korisnike.

Uzimajući u obzir sve do sada navedeno, nesporno možemo zaključiti da razvoj OTT platforme umnogome zavisi od volje nosilaca autorskih i srodnih prava na delima, odn. sadržaju pogodnom za emitovanje, budući da je pre korišćenja istih, prethodno neophodno pribaviti prava, potrebne dozvole, kao i licence od vlasnika video sadržaja, odnosno nosilaca autorskog i srodnih prava, pa na taj način prethodno urediti pravni odnos sa ovim nosiocima prava, kao i sa organizacijama za kolektivno ostvarivanje ovih prava, čija autorska dela i predmete srodnih prava Pružalac medijskog sadržaja iskorišćava na svojoj platformi.