PATENT ILI PRONALAZAK I ŽIGOM ZAŠTIĆENA OZNAKA

Jusufović & Partners > Vesti > PATENT ILI PRONALAZAK I ŽIGOM ZAŠTIĆENA OZNAKA

PATENT ILI PRONALAZAK I ŽIGOM ZAŠTIĆENA OZNAKA

 

Da bismo uopšte mogli da govorimo o patentu ili pronalasku, odnosno žigu i oznaci, pre svega moramo znati šta je to pravo industrijske svojine?

Pravo industrijske svojine sačinjeno je od niza pravnih grana koje utvrđuju isključivo subjektivno pravo svog nosioca na odgovarajućem predmetu zaštite. To mogu biti patentno pravo, pravo žiga, pravo zaštite dizajna, pravo zaštite oznake geografskog porekla… Odlika svih ovih prava je u tome da one nastaju odlukom nadležnog upravnog organa, pri tome, to mora proći određenu proceduru i ispuniti rigorozne, formalne uslove da bi se isto to pravo zaštite ustanovilo. Taj upravni organ u Srbiji jeste Zavod za intelektualnu svojinu.

Često u kolokvijalnom govoru, poistovećuje se predmet zaštite sa pravnom zaštitom, što nikako nije ispravno. Tako možemo čuti da je neko ,,izmislio patent’’ ili neko kupio robu određenog brenda ili marke neznajući razliku između zaštite i oznake koja je predmet zaštite.

Zašto ne može svako praviti robu oznake na primer ,,Adidas’’ ili ,,Nike’’? Zato što bi se time ugrožavao kvalitet i reputacija koje su te oznake postigle, pri tom bi se ta ista reputacija  zloupotrebljavala kako bi se manje kvalitetan proizvod mogao plasirati na tržište sa tom oznakom i stvorila loš privid potrošaču. Stoga, ta pravna zaštita, s jedne strane, štiti kompaniju, odnosno privredni subjekt koji proizvodi robu pod tom oznakom, s druge strane, štiti potrošače da ne bi došli u neki vid zablude da li je njihova nova, kupljena roba stvarno od validnih proizvođača sa kvalitetom koji odgovara ceni, ili samo loša kopija, koja je služila da se stekne imovinska korist na ime robe pod navedenom zaštićenom oznakom koja je već prepoznatljiva u svetu.

 

I) ŠTA JE PATENT A ŠTA PRONALAZAK?

Da ne bi ponovo došlo do toga da li je neko izmislio određeni patent ili ne, potrebno je ustanoviti neki temelj što se tiče pravničke terminologije u vezi patentnog prava. Tako možemo reći da

  • Patent predstavlja subjektivno pravo;
  • Pronalazak predmet patenta odnosno patentne zaštite;
  • Dok, patentna isprava predstavlja javni dokument kojim upravni organ potvrđuje postojanje patenta sa dejstvom erga omnes (odnosno prema svima).

Kako smo napravili jasnu distinkciju između ključnih pojmova, red je da spojimo to i kažemo da je:

Patent subjektivno pravo koje za predmet zaštite ime pronalazak i koje ovlašćuje nosioca patentne zaštite da privredno iskorišćava svoj patentirani pronalazak, koje je ograničeno kako vremenski tako i teritorijalno na državu čiji ga je nadležni organ priznao.

Privredno iskorišćavanje sastoji se u zabranjivanju odnosno dozvoljavanju, od strane nosioca (subjekta prava) patentiranog pronalaska, ostalima da privredno koriste patentirani pronalazak. To bi moglo biti na primer: izrada proizvoda na osnovu tog pronalaska, stavljanje takvih proizvoda u promet i njihova upotreba.

Jednom rečju, pronalazak je tehničko rešenje određenog tehničkog problema. To je u isto vreme i jedan od bitnih uslova pronalaska, on mora biti iz oblasti tehnike, u suprotnom, ne možemo govoriti o pronalasku kao predmetu patentne zaštite. Tako se pronalascima ne smatraju: naučne teorije, zakoni, otkrića, računarski programi itd. Drugi od bitnih uslova pronalaska jeste da on mora zadovoljiti neku društvenu potrebu. Lice koje može tražiti i dobiti zaštitu za svoj pronalazak, naziva se pronalazač (lice koje je stvorilo pronalazak) i može biti samo fizičko lice (ili određeni skup fizičkih lica – supronalazači), dok su pravna lica ekskludirana iz dobijanja ovakve zaštite.

Najvažnija podela pronalazaka jeste na: pronalaske proizvoda (na primer pronalasci alata, uređaja, hemijskih supstanci…), pronalasci postupka (recimo pronalazak postupka dizanja određenog tereta, ili prevoza nekog predmeta, selektovanja…) i pronalazak primene (predstavlja uputsvo o primeni neke poznate stvari).

Postupak za priznanje patenta je komplikovan, težak, dugotrajan i skup. Postupak prosečno traje od 3 do 5 godina ali bilo je slučajeva da je trajao i 10 godina. Uslovi koje pronalazak mora ispuniti da bi dobio patentnu zaštitu u ovom postupku su sledeći:

1) Novost pronalaskakao najstariji uslov, podrazumeva da nema smisla patentnoj zaštiti ako se štiti neki pronalazak koji je već poznat ili zaštićen.

2) Inventivni nivo pronalaska – da bi se dobila patentna zaštita nije dovoljno da pronalazak bude samo nov, već se pretpostavlja i određeni nivo inventivnosti koji bi predstavljao skokovit pomak u tehnološkom razvoju.

3) Privredna primenljivost pronalaska  – ovaj uslov je dovoljno da bude samo potencijalan, i podrazumeva mogućnost proizvodnje robe ili pružanje usluga, a u vezi se pronalaskom koji se patentira.

 

 

II) BREND, MARKA, ŽIG, OZNAKA – SLIČNOSTI I RAZLIKE

Očekivano je da se termini žig ili oznaka u svakodnevnoj današnjoj komunikaciji neće baš često sresti osim ako je u pitanju neka pravna rasprava ili tekst, te zbog povećane upotrebe anglicizma češće se upotrebljavaju reči poput ,,brand’’ ili marka, a da se pri tom ne zna razlika i potpuno značenje.

Prvobitno značenje engleske reči ,,brand’’ koristilo se da se kaže da je nešto (uglavnom neka životinja) ,,obeležena vrelim gvožđem’’, što bi se moglo reći da je ekvivalent našoj reči žig, koja se danas veoma slabo upotrebljava.

Moglo bi se reći da brend predstavlja jedinstveni i identifikujući skup vizuelnih elemenata koji razlikuju kompaniju i njene proizvode i usluge od konkurentskih i stvaraju različite emotivne, kulturne i racionalne asocijacije, verovanja i očekivanja i iskustva potrošača.

Ta definicija, nije ništa bitno različita od definicije toga šta je žig – naziv za subjektivno pravo industrijske svojine, koje za predmet zaštite ima oznaku (znak ili marku), koja može biti iskazana različitim vizuelnim motivima, kojom nosilac te subjektivne zaštite obeležava svoj proizvod, odnosno uslugu u privrednom prometu, a suština toga jeste razlikovanje od iste ili slične robe odnosno usluge drugog subjekta, koja nema vremensko ograničenje već se ono može obnavljati neograničen broj puta.

Kada smo ustanovili da je žig subjektivno pravo kojim se štiti određena oznaka, potrebno je reći i to šta se podrazumeva pod oznakom.

Oznaka predstavlja predmet zaštite žiga, i može biti svako ime ili znak (verbalan, grafički, trodimenzionalni ili kombinovani) koji je podoban da u prometu služi za razlikovanje određene robe ili usluge jednog privrednog subjekta od iste ili slične vrste robe odnosno usluge drugog privrednog subjekta. Oznaka može biti i fiktivna, odnosno da ona sama po sebi nema neko posebno značenje (na primer oznaka automobila ,,Audi’’ koja sadrži četiri kruga koji presecaju jedan drugi) ili neko telo koje ima opštepoznato značenje (recimo roba sportskog proizvođača ,,PUMA’’ kod koje je prepoznatljiv znak divlje mačke u skoku, istoimenog naziva).

Da bi subjekt zaštite, koji u ovom slučaju može biti bilo fizičko, bilo pravno lice (češće je to pravno lice) dobilo pravo na zaštitu oznake žigom (odluku o tome i ovde donosi Zavod za intelektualnu svojinu), ta oznaka mora ispuniti određene uslove, koji mogu biti apsolutni:

1) Distinktivnost oznake – svrha je razlikovanje i individualizacija robe jednog subjekta od iste ili slične robe drugog subjekta;

2) Oznaka ne sme izazivati zabunu u prometu;

3) Oznaka ne sme biti suprotna zakonu ili moralu;

4) Oznaka ne sme sadržavati zvanične znakove kvaliteta – zakon jasno precizira zvanične znakove kvaliteta, kojima se obeležava određena vrsta robe (npr dragoceni metali), te takve oznake ne mogu se štiti žigom.

Drugi uslovi spadaju u grupu relativnih i mogu biti na primer: oznaka ne sme biti istovetna ili slična sa ranije zaštićenom oznakom drugog lica, za istu ili sličnu vrstu robe, ili sa ranije prijavljenom oznakom drugog lica, kao i istovetna čuvenoj oznaci, bez obzira na vrstu robe itd.

Žig nastaje donošenjem zvanične odluke Zavoda za intelektualnu svojinu (rešenja) o priznanju žiga i njegovim upisom u registar žigova, a može trajati neograničeno, pod uslovom da se u propisanim rokovima upisuje određena taksa za održavanje žiga u važnosti.

 

III) ZAKLJUČAK

Na osnovu svega navedenog, dolazimo do zaključka da neko ne može ,,izmisliti patent’’ ili ,,biti tvorac nekog patenta’’, već pronalazak je to što je novo-smišljeno, i ono prethodi patentu i patentnoj zašiti koja se potvrđuje i daje od strane posebnog, nadležnog upravnog organa, kod nas Zavoda za intelektualnu svojinu. S druge strane, kod žiga se susrećemo sa problemom zamene tog termina za termin brend, koja pripada engleskom rečniku i koja se asocira sa oznakom i robom proizvođača te oznake u svakodnevnom prometu roba i usluga, te se opet naglašava kako žig predstavlja pravnu zaštitu koja se dobija od strane upravnog organa za određenu oznaku koja je predmet te zaštite.